Bojkot jedne kulture: Na snazi diskriminacija ruskih umjetnika

11.03.2022. god.

Svako normalan je protiv rata. Rat je, kako su govorili pametni ljudi, kada dvojica koja se poznaju šalju dvojicu koja se ne poznaju da pucaju jedan na drugoga. Ako je išta iz istorije jasno, jasno je da u ratu uvijek i svuda stradaju nevini i "obični", koji po nepisanom pravilu sukob ni u kom slučaju nisu prizivali, pišu Nezavisne novine.

"Svi ideali ovog svijeta ne vrijede suze jednog djeteta", zapisao je veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih pisaca u istoriji svijeta.

Njegova misao svakako može biti primjenjiva i u aktuelnom rusko-ukrajinskom sukobu, u jednom bratoubilačkom ratu za koji, opet ponavljamo, svako normalan želi da se što prije okonča.

Da li će, međutim, brzom okončanju ovog sukoba doprinijeti to što su širom Evrope diskriminisani ruski i svi umjetnici koji imaju bilo kakve veze sa Rusijom, čemu svjedočimo posljednjih dana? Naravno da neće.

Rat je jedna, diskriminacija čovjeka na osnovu nacionalnosti, narodnosti i sklonosti ka određenoj kulturi, druga je krajnost. Nakon što je Rusiji zbog aktuelne situacije u Ukrajini zabranjeno da se takmiči na pjesmi "Evrovizije", lavina zabrana je počela.

Emiru Kusturici češki festival "Febiofest" oduzeo je nagradu festivala "Kristijan" zato što je, kao je navela direkcija festivala, uoči napada Rusije na Ukrajinu prihvatio da vodi Centralno akademsko pozorište ruske armije.

Na ovu vijest Kusturica je reagovao, rekavši da on uopšte nije postao direktor pozorišta ruske armije, nego da je u posljednja tri mjeseca razgovarao o mogućnosti režiranja u ovom teatru te da je vijest kako je on postao direktor jednog pozorišta u svjetskim medijima pogrešno prenesena zbog sličnosti riječi "direktor" i "reditelj" u engleskom jeziku.

Naravno, u svom stilu Kusturica je prokomentarisao da se nagrade "Kristijan" jedva i sjeća te da njeno oduzimanje svjedoči o tome kako je počeo "lov na vještice". Da je sličan lov zaista počeo, govori i činjenica da je gradonačelnik Minhena otpustio direktora Minhenske filharmonije Valerija Gergijeva zbog, kao je obrazložio, odbijanja da se distancira od ruskog napada na Ukrajinu, što je od njega prethodno traženo, dok su u isto vrijeme operskoj divi Ani Netrebko otkazani nastupi širom planete.

"Politički progon Valerija Gergijeva, odnosno maltretiranje jednog od najvećih živih muzičkih genija na planeti sa pritiskom da se on 'izjasni' u vezi s pitanjem politike i ratova je nešto što čak ni nacisti svojevremeno nisu sebi dozvoljavali. Ani Netrebko, trenutno najvećoj svjetskoj operskoj primadoni širom svijeta otkazuju nastupe, koncerte, uloge i gostovanja, a do juče su je kovali u zvijezde doslovno. Pritom, žena uopšte ne živi u Rusiji već deceniju i po", prokomentarisao je pomenute događaje Arsen Čarkić, kompozitor, pijanista i profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, podsjećajući da su trenutno diskriminisani Evgenij Kisina, Valentina Lisitsa i mnogi drugi ruski umjetnici.

Arsen Čarkić, foto: Nezavisne novine

Šta je sljedeće, pita se Čarkić, progon sa pozorišnih i operskih repertoara Čajkovskog, Musorgskog, Rahmanjinova?

"Sad čitam to su već uradili u Engleskoj. Ućutkujemo redom onda i Dostojevskog, Čehova, Puškina? Zabrana učenja ruskog jezika? Ukidanje katedri na Filološkom fakultetu? Javno spaljivanje knjiga? Kolege me pitaju da li da skidaju ruski repertoar sa koncertnih nastupa! U Evropi 21. vijeka! Nevjerovatno koliko brzo i lako se baš oni koji se busaju u prsa da se bore za slobodu i demokratiju preko noći pretvore u najobičnije diktatore i primitivce", ističe Čarkić.

Čarkićeve sumnje, zapravo, već se ostvaruju. Zagrebačka filharmonija uklonila je s večerašnjeg programa koncerta u dvorani "Vatroslav Lisinski" djela kompozitora Petra Iljiča Čajkovskog, a direktor Filharmonije Mirko Boch tim povodom rekao je da će se "na taj način izraziti solidarnost s ukrajinskim narodom i umjetnicima".

Pod izgovorom da je potrebno "izbjeći bilo kakav oblik polemika, jer je trenutak jake tenzije", Univerzitet Bikoka u Milanu otkazao je lekcije o Dostojevskom profesora Paola Norija.

Profesor Paolo Nori u video-obraćanju javnosti potom je istakao da danas nije krivica biti samo živ, nego i mrtav Rus.

"Upravo sam dobio e-mail otkazane su moje lekcije na temu 'Dostojevski'. Danas nije samo krivica biti živ Rus, kriv je i mrtav Rus, onaj koji je za života 1849. godine osuđen na smrt zato što je pročitao zabranjenu stvar. Ono što se dešava u Ukrajini je užasno i dođe mi da plačem samo kad pomislim na to. Ovo što se dešava u Italiji je smiješno", kazao je profesor Nori.

O ovoj temi za "Nezavisne" govorio je i Duško Pevulja, književni kritičar i profesor na Odsjeku za srbski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Banjaluci.

Duško Pevulja, foto: Nezavisne novine

"Ono što se trenutno dešava i što se najavljuje, a usmjereno je protiv ruskih glumaca i sportista, opire se racionalnom poimanju i zdravorazumskom objašnjavanju, i kao takvo predstavlja potpuno moralno posrnuće i civilizacijsko posrnuće jednog kulturnog koncepta Zapada, koji sebe predstavlja progresivnim i superiornim u odnosu na sav ostali svijet. Smatram da je riječ o svakovrsnoj slabosti i izrazu stvarne nemoći, potiranju svih vrijednosnih načela na kojima je zasnovana evropska kulturna paradigma", ističe Pevulja.

On dodaje da njega lično ne bi iznenadilo da i ruski pisci budu protjerani iz lektira i školskih programa zapadnih obrazovnih sistema, ako to već nije tiho i učinjeno, da Puškin, Dostojevski, Tolstoj i drugi ne budu oklevetani kao daleki prethodnici Putina.

"Uostalom, odmazda prema ruskoj pravoslavnoj kulturi možda je i prirodan odgovor na dva nepomirljiva kulturološka i vrijednosna koncepta, jer klice sukoba kome svjedočimo, prije svega tu treba i tražiti, a ne u politici, geopolitici i geostrategiji, vojnoj utakmici i u čemu sve ne", mišljenje je Duška Pevulje.

Pravoslavlje kao opasnost za zapadnu civilizaciju

Prema riječima Duška Pevulje, potrebno je pročitati izjavu političara Karla Bilta od prije desetak godina, pa da sve bjelodano bude jasno. Njemu, kako kaže Pavulja, treba zahvaliti za otvorenost i raskrivanje stvarnih namjera Zapada.

"Naime, on je izjavio: 'Rusija je tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka bila bolja država nego što je danas, jer je stremila demokratiji i zapadnim vrijednostima, a sada stremi pravoslavlju. U današnjoj Rusiji situacija je mnogo gora. Putin ne demonstrira privrženost međunarodnim vrijednostima, već pravoslavnim. Njegova podrška Asadu u Siriji može da se objasni time što je Asad štitio pravoslavce u Siriji. Pravoslavlje je opasnije od islamskog fundamentalizma i zbog toga predstavlja najveću opasnost za zapadnu civilizaciju'", stoji u navedenoj izjavi i kako kaže Duško Pevulja, u ovim riječima potrebno je tražiti ključ za razumijevanje trenutne situacije i onoga što se u sferi kulture sprovodi i najavljuje.

Autor: Milan Rakulj, Nezavisne novine

Izvor
Tanjug
foto: © Nezavisne novine/ vostok.rs

Povezane teme
Rusija
umetnost

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

TRAG DOBRE MUZIKE

Mladi Srbije i sveta u Zlatnom prstenu Rusije – Bratstvo

Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi

Sećanje na Limonova – Bratstvo

Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Švidkoj: Forum slovenskih kultura ove godine u Srbiji – Bratstvo

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.

KNJIžEVNO VEčE U POZORIšTU 'BORA STANKOVIć'

U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...

Ostale novosti iz rubrike »